Je li učenje stranih jezika zbilja tako teško!?

Tri najčešće klopke u koje upadamo

Svima nam je dobro poznat osjećaj entuzijazma koji nas obuzme na početku svakog manjeg ili većeg pothvata ili promjene koju smo odlučili učiniti u životu. Kupujem najljepši rokovnik i nadobudno isti tren krećem u izradu majstorskog plana kako što bolje organizirati vrijeme. Već na prvoj stranici su mi se oči otvorile i jasno vidim pa ovo je fantastično, posve novi život i nova osoba! Sad će još biti problem kamo s tolikim silnim slobodnim vremenom!

Dosta mi je brze hrane, nema više pekare, GMO-a i čitavog čuda E brojeva, od danas samo zdravo! Krećem odmah u nabavu svih onih divnih bio namirnica koje se danas relativno jednostavno mogu naći, a i ponuda nije loša. Kao da ni to nije dovoljno, odmah usput kupujem set čarobnog posuđa i blendera za što bolji rezultat i već nakon prvog obroka točno osjetim, to je to! U zdravom tijelu zdrav duh!

Nova trenirka – check, nove tenisice – check, godišnja članarina u teretani sa super popustom –  double check. U ogledalu se već nazire moje novo tijelo i jedva čekam ljeto!

Oduvijek želim naučiti francuski jezik, zvuči tako lijepo! Bacim se na istraživanje i evo je… super škola stranih jezika! Upišem se na tečaj, idem odmah po udžbenik, ne mogu niti dočekati da dođem doma, nego već putem listam i mislim si, da je barem u moje školsko doba bilo ovako nešto, très bien!

Prvi korak je zbilja presudan, no kako održati tempo?

Na svakom početku entuzijazam i očekivanja su veliki jer sve što je novo, izrazito nas motivira, ništa nam nije teško i puni smo energije i elana. No kada početna euforija splasne i naši prvi koraci polako prelaze u svakodnevicu, ono što je bilo tako jednostavno odjednom nam se počinje činiti puno težim i napornijim. Jednako je i kod učenja stranih jezika.

Da bismo dobro usvojili i govorili neki strani jezik, prije svega je bitno održavati ritam učenja i što je više moguće biti „u jeziku“, a da bismo ostali visoko motivirani, potrebno je na tom putu izbjegavati zamke u koje najčešće upadamo.

 

1. Kritična područja

 Pri učenju stranih jezika koji se pišu drugim pismom (npr. ruski, kineski, arapski ili hebrejski jezik) već je u samom početku potrebno uložiti veći trud, nego što će to biti kod drugih jezika, a koji će se „zakomplicirati“ na nekom drugom mjestu.

Njemački jezik će nam biti relativno jednostavan za pisanje i čitanje, no u početnoj fazi će nam problem predstavljati gramatika i jezične strukture zbog kojih nam se čini da ga nikad nećemo progovoriti. Nakon te rane kritične faze vrlo brzo ćemo uvidjeti da upravo zbog tih pravila jezik postaje savršeno logičan i jasan i da na vrlo smislen način nove strukture počinjemo usvajati preko već poznatih osnova i jezik postaje sve jednostavnijim.

Za razliku od njemačkog jezika engleski ćemo progovoriti relativno rano. Jezične strukture su prilično jednostavne, riječi smo već negdje čuli bilo u filmovima, najdražoj tv seriji ili u pjesmama, no što dalje idemo s učenjem i dolazimo do naprednijeg stupnja, to postajemo svjesniji kompleksnosti jezika i odjednom se sve nekako „zakomplicira“.

Upravo iz tog razloga je bitno znati gdje možemo očekivati poteškoće pri učenju određenog stranog jezika kako u toj fazi ne bismo odustali, a uz stručno i kontinuirano vodstvo profesora ta kritična područja će ubrzo ostati iza nas. Važno je postaviti si jasan cilj i dati si dovoljno vremena.

 

2. Kad svakodnevica postane neprijatelj

Premalo vremena, stres na poslu ili fakultetu, nedostatak koncentracije pred kraj dana i još onda nakon svega toga učiti nove riječi – nemoguća misija!?

Ključno je gradivo podijeliti na manje cjeline bilo da je riječ o učenju jezičnih struktura ili novih riječi. S jedne strane ćemo trebati manje vremena za učenje, a s druge strane ćemo biti u stalnom kontaktu s jezikom i nećemo se svaki put morati „ufuravati“ u gradivo. Mnogo je metoda koje nam pri tome mogu pomoći, a ključno je pronaći onu koja je najboolja baš nama. Zgodna nadopuna u učenju mogu biti i jezične aplikacije na kojima uz igru dok se vozimo u tramvaju, čekamo nekoga ili prije spavanja možemo nešto opuštajući se i naučiti.

 

3. Perfekcionizam

 Kad sve u životu pokušavamo napraviti savršeno, ništa se manje nećemo truditi niti oko učenja stranih jezika. No oprez, pretjerana samokritičnost i perfekcionizam nas nakon nekog vremena mogu početi sve više frustrirati! Ako smo pretjerano kritični i uvijek igramo na sigurno ne želeći napustiti našu zonu ugode, to ćemo više sami sebe sputavati u govoru i riječi jednostavno neće htjeti preko usta. Posljedično tome gušimo i razvoj osjećaja za strani jezik koji učimo. Bojimo se učiniti pogreške u govoru, a upravo iz njih možemo vrlo učinkovito učiti.

Ukoliko si previsoko postavimo letvicu i zadamo si nerealne rokove, vrlo brzo ćemo postati nestrpljivi, a potom i razočarani. Moramo biti svjesni, koliko god se trudili i učili, za dobre rezultate u učenju stranog jezika moramo imati i vremena. Kvalitetnim i kontinuiranim radom rezultati će sigurno doći, ali ipak ne preko noći. Imajmo na umu da je primarna funkcija svakog jezika komunikacija i sporazumijevanje, a poneka gramatička pogreška nas ne smije obeshrabriti jer naši će nas sugovornici i s njima vrlo dobro razumjeti.

Dakle samo naprijed, ne bojte se pogrešaka, govorite i postajat ćete sve bolji dok na kraju ne postanete pravi poligloti!

26/09/2018
Mladen