Po broju govornika njemački je jezik na prvom mjestu u Europi.

Najduža njemačka riječ jest Donaudampfschifffahrtselektrizitätenhauptbetriebswerkbauunterbeamtengesellschaft. Riječ se danas više ne upotrebljava, ali navedena je u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najdulja riječ na njemačkom.

Prema broju onih koji su u Njemačkoj pronašli svoj novi dom Hrvati su na petom mjestu.

Najčešće njemačko prezime jest Schmidt.

Svaki Nijemac u prosjeku popije 107 litara piva na godinu.

Njemačka ima oko 6250 muzeja, više od Italije i UK-a zajedno.

Na Sveučilištu Georg-August u Göttingenu studirala su i radila 42 dobitnika Nobelove nagrade.

Njemačka ima 1662 olimpijske medalje (odmah nakon SAD-a).

Njemačka je drugi proizvođač automobila u svijetu (nakon Japana).

Zračna luka u Frankfurtu svjetski je rekorder po broju međunarodnih destinacija s kojima je povezana.

Svaki je četvrti stanovnik Frankfurta stranac.

Frankfurtsko urbano područje ima više milijunaša po broju stanovnika nego ijedan drugi grad u svijetu. München je na drugom mjestu.

Hamburg je grad s najviše mostova u Europi (preko 2500), što je više od Venecije, Amsterdama i Londona zajedno.

Najveći zoološki vrt na svijetu nalazi se u Berlinu, kao i najveći kolodvor u Europi.

Njemačka je jedna od posljednjih zemalja zapadne Europe koja nije zabranila pušenje na radnim mjestima i u restoranima.

Tekst austrijske himne napisala je Paula Preradović.

Od ukupne površine Austrije 62 % zauzimaju Alpe.

Od svih Europljana Austrijanci rade najdulje, u prosjeku 45 sati tjedno.

Dvorac Schönbrunn ima ni manje ni više nego 1440 soba.

Centralno groblje u Beču (Zentralfriedhof) ima preko 2,5 milijuna grobnica, što je daleko više od broja živućih stanovnika u gradu (oko 1,7 milijuna).

Švicarski „CH‟ stoji za Confederatio Helvetica.

Tek jedna četvrtina Švicarske pogodna je za naseljavanje.

Prema BDP-u po stanovniku Švicarska je na četvrtom mjestu u svijetu.

U Švicarskoj se govore četiri službena jezika: njemački (64 %), francuski (20,4 %), talijanski (6,5 %) i retoromanski (<1 %).

Švicarska je zemlja banaka, na svakih 1600 Švicaraca dolazi po jedna banka.

Prosječan Švicarac pojede 23 kg čokolade na godinu.

Najstariji proizvođač satova na svijetu s neprekinutom tradicijom od 1755. godine dolazi iz Švicarske (Vacheron Constantin).