Hrvatski je postao službenim jezikom tek u 19. stoljeću, iako najstariji tekstovi pisani na hrvatskom potječu iz 11. stoljeća. Danas ga kao materinji jezik govori nešto više od 5 milijuna ljudi.

Jedini slavenski narod koji se aktivno koristio glagoljicom od 12. stoljeća bili su Hrvati, a glagoljica je danas zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro.

Hrvatski ima tri glavna narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, od kojih svaki ima brojne dijalekte. Neki od tih dijalekata, primjerice govor Bednje, zadarskih Arbanasa, otoka Suska, dubrovački, grobnički, istrorumunjski i splitski govor te turopoljski dijalekt također su zaštićeni kao nematerijalno kulturno dobro.

Bogoslav Šulek, hrvatski jezikoslovac i povjesničar, jedan je od najplodnijih stvaraoca riječi koje su danas u upotrebi u hrvatskom jeziku. Zaslužan je za riječi kao što su kisik, vodik, ugljik, glazba, kolodvor, tlak, tvrtka, pojam, dalekozor, zdravstvo, školstvo, gradilište i sredstvo.

Najčešće riječi koje se upotrebljavaju u suvremenome hrvatskom jeziku jesu nepunoznačnice kao što su i, u, je, se, na, da, za. To su riječi kojima je potreban kontekst da bi dobile značenje.

Najdulja riječ u hrvatskom je jeziku „prijestolonasljednikovičičinima‟, koja ima 30 slova. To je dativ množine umanjenice imenice „prijestolonasljednikovica‟.

Hrvati imaju svoje posebno pismo glagoljicu, a kroz povijest su osim latinice upotrebljavali i hrvatski oblik ćirilice (bosančicu) te hrvatski oblik arapskog pisma (arebicu).

Uz Mađare i Talijane, Hrvati su u europskom vrhu po broju i učestalosti psovki. 😀

Hum u Istri najmanji je grad na svijetu, sa samo dvadesetak stanovnika.

Najviša zgrada u Hrvatskoj jest Zagrebačka katedrala, s tornjevima visokima 108 metara.

Hrvatska ima najviše kulturne i povijesne baštine pod zaštitom UNESCO-a te najviši broj nematerijalnih dobara u Europi, pri čemu prvo mjesto dijeli sa Španjolskom.

Najčešće prezime u Hrvatskoj jest Horvat, a nosi ga više od 22 tisuće Hrvata.

Hrvati žive na svim kontinentima i jedan su od najraseljenijih naroda svijeta, a u Čileu i Argentini po zakonu su konstitutivan narod tih zemalja.